Ivan Pavao I. proglašen blaženim u Rimu

Povezane vijesti

VIDEO| Evo kako će izgledat autocesta od Metkovića do Dubrovnika

Hrvatske ceste objavile su pregled trase autoceste A1 Doli...

Mađarska predsjednica Novak dala ostavku nakon pritiska javnosti

Mađarska predsjednica Katalin Novak u subotu je podnijela ostavku...

Cijene nafte prošloga tjedna potonule više od 7 posto

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna oštro...

SAD napao 85 meta u Iraku i Siriji, Biden najavio nove osvetničke napade

Sjedinjene Države izvele su u petak zračne napade u...

Podijelite vijest

Ivan Pavao I., poznat i kao “nasmiješeni Papa” i poglavar s jednim od najkraćih pontifikata u povijesti Katoličke Crkve, samo 33 dana do smrti 1978., proglašen je u nedjelju blaženikom u Rimu.

Njegova 33-dnevna vladavina bila je jedna od najkraćih u povijesti papinstva, a misu na Trgu sv. Petra pratile su tisuće ljude.

- Oglas-

Ivan Pavao I., “nasmiješeni papa” izabran je za papu 26. kolovoza 1978. kada je imao 65 godina.

Posljednji talijanski papa Albino Luciani, popularan i blizak narodu, naslijedio je Pavla VI. Umro je 33 dana i šest sati kasnije od srčanog udara.

U ranim jutarnjim satima 29. rujna 1978. časna sestra otkrila je njegovo tijelo kako sjedi u krevetu s naočalama na nosu i nekoliko otipkanih listova u rukama.

Kao razlog njegove smrti naveden je srčani udar, no smrt pape Ivana Pavla I. izazvala je brojna nagađanja.

Neki smatraju da se radilo o samoubojstvu jer se činilo da je oklijevao preuzeti dužnost.

Nagađalo se i da su Ivana Pavla I. ubili njegovi protivnici, odnosno protivnici reformi Crkve za koje se on navodno zalagao, posebno onih koje se tiču vatikanske banke.

Te su teorije mnogi odbacili, a biograf Christophe Henning je kazao kako uzrok tim glasinama može jednostavno biti iznenadna priroda papine smrti, u kombinaciji s činjenicom da je u to vrijeme Vatikan imao “pogubnu komunikaciju” s javnošću.

Obdukcija s ciljem utvrđivanja uzroka smrti nije provedena, a Vatikan je objavljivao nedosljedne informacije o tome što se dogodilo.

Tijekom svog kratkog pontifikata, Ivan Pavao I., koji je smatran čovjekom konsenzusa, uspio je utisnuti pečat jednostavnosti u stil pape.

Sestra Margherita Marin, koja je pomagala Ivanu Pavlu I. u papinskim odajama, sjeća se čovjeka “prijateljskog prema svima”.

“Odnosio se prema svojim suradnicima s velikim poštovanjem, ispričavajući se što ih je uznemiravao. Nikad ga nisam vidjela da pokazuje nestrpljenje prema bilo kome”, prisjetila se časna sestra.

Vrlo osjetljiv na siromaštvo, potvrdio je važnost davanja “poštene plaće” svima.

U listopadu 2021. Vatikan je objavio da priznaje čudo koje se pripisuje Ivanu Pavlu I., što je omogućilo da ga proglasi blaženim.

Čudo je bilo navodno iznenadno ozdravljenje teško bolesne 11-godišnje djevojčice u Buenos Airesu 2011. nakon što se lokalni svećenik molio pokojnom papi.

Prema pravilima Katoličke Crkve, u većini se slučajeva treba priznati i drugo čudo prije nego što se netko proglasi svetim.

Navodi se kako se Ivan Pavao I. zalagao za crkveno protivljenje pobačaju i kontracepciji, ali je nastojao i reformirati način upravljanja Crkvom.

Od novijih papa svetima su proglašeni Ivan XXIII. (1958. – 1963.), Pavao VI. (1963. – 1978.) i Ivan Pavao II. (1978. – 2005.).

Prethodnik pape Franje, Benedikt XVI., dao je ostavku 2013. i još živi u Vatikanu.

- Oglas 2 -
spot_img