Dva povijesna događaja za Hrvatsku nastupili su od ponoć – ulazak u šengenski prostor i u eurozonu. Točno u ponoć na 73 granična prijelaza sa Slovenijom i Mađarskom uklonjene se rampe, a središnji događaj zbio se na Bregani, jednom od najvećih graničnih prijelaza. Ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović kazao je da su otvorena vrata Europi bez granica.
Hrvatska je u ponoć, nakon manje od deset godina članstva u Europskoj uniji, postala članica šengenskog područja, ušavši time u klub s još 26 država i 420 milijuna ljudi u najvećem svjetskom prostoru slobodnog kretanja među državama.
S otkucajem ponoći Hrvatska je postala 27. članica šengenskog prostora. Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima prema članicama EU, a 26. ožujka ukinut će se i one u zračnim lukama.
Ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović kazao je da večeras slavimo novi dan, Novu godinu, novu Europu s Hrvatskom u Schengenu. Sa slovenskom kolegicom Sanjom Ajanović Hovnik podignuo je rampu na granici.
– Nema više granica koje su predugo stajale između nas i naših susjeda, prirodnog okruženja kojem kao narod i kao država pripadamo. Zbog toga je ovaj večerašnji čin više od ukidanja graničnih kontrola. On je konačna afirmacija našeg europskog identiteta za koji su se generacije Hrvata borile i u konačnici izborile. Zahvaljujem gospođi ministrici i slovenskom izaslanstvu što su ovdje večeras s nama podijelili trenutke naše radosti i ponosa. Sretna vam svima 2023. nova godina u Schengenu, kazao je ministar Božinović, prenosi HRT.
Potom su ministar Božinović i slovenska ministrica Ajanović Hovnik obilježili ulazak Hrvatske u šengensko područje i na slovenskom dijelu granice.
U šengenskom prostoru 23 od 27 država članica EU-a
Šengenski prostor, koji se Hrvatskom proširio prvi put nakon deset godina, sada čine 23 od 27 članica EU te Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.
U šengenskom prostoru nisu Bugarska i Rumunjska, koje nisu dobile odobrenje drugih članica početkom prosinca, te Cipar i Irska.
Šengenski prostor prostire se na više od četiri milijuna kvadratnih kilometara te je dosad brojao oko 420 milijuna ljudi, stoji na stranicama EU.
‘Ukinute’ granice svakodnevno prijeđe 3,5 milijuna ljudi, a njih oko 1,7 milijuna živi u jednoj, a radi u drugoj članici. Procjenjuje se da unutar prostora slobodne kretnje godišnje prođe 1,25 milijardi ljudi.
Hrvatska je na putu prema ‘unutarnjem krugu’ EU ispunila 281 preporuku u osam područja, čime je prošla dosad najsveobuhvatniju i najdetaljniju provjeru.
Šengenski prostor, smatran jednim od najvećih postignuća EU, započeo je 1985. između pet članica Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga.
Nazvan je po Schengenu, malenom mjestu u Luksemburgu, smještenom na samoj granici s Njemačkom i Francuskom, u kojem su potpisani osnivački sporazumi.
Ministar Primorac i guverner Vujčić podigli na bankomatu prve eure
Još jedno važno postignuće Hrvatske. Hrvatska valuta kuna odlazi u povijest, a od ponoći su preuzeli euro. U blizini Hrvatske narodne banke u Zagrebu obilježen je ulazak Hrvatske u eurozonu.
Ministar financija RH Marko Primorac tom je prigodom zaželio svima sretnu 2023. godinu i istaknuo da je danas povijesan i važan dan za Republiku Hrvatsku.
– Na današnji dan smo, nakon manje od 10 godina članstva u Europskoj uniji, ušli u eurozonu i šengenski prostor prihvaćanjem eura koji od danas postaje naša službena valuta. Republika Hrvatska bit će dublje integrirana i čvršće povezana sa svim državama članicama eurozone, a i dublje integrirana u sve gospodarske procese te spojena s krugom najrazvijenijih država u svijetu. Još bi jednom jednom zahvalio svima koji su na bilo koji način izravno i neizravno doprinijeli ovom procesu koji nije bio nimalo lak. Euro će nam u ovim turbulentnim vremenima pružiti jednu dodatnu stabilnost i omogućiti da hrvatsko gospodarstvo raste i razvija se na jednim čvrstim, zdravim i stabilnijim temeljima. Omogućit će i daljnji gospodarski rast i razvitak Republike Hrvatske, rekao je među ostalim ministar Primorac. Potom se javnosti obratio i guverner HNB-a Boris Vujčić.
Ministar Primorac i guverner Vujčić na bankomatu su u središtu Zagreba podigli prve eure.