Međutim, referirat ćemo se na jednu stvar koja nas u ovim vremenima sve povezuje. Radi se o nafti. Svjetski analitičari već komentiraju kako nas čeka najizazovnija godina, a s obzirom na sve što smo u kratkom vremenu preživjeli, rekli bismo da je to samo kontinuitet i da ni u idućoj godini ništa ne možemo predvidjeti. Na čelo Amerike dolazi Donald Trump, i to službeno u siječnju. U geopolitičkim odnosima možemo očekivati sve i svašta, a ono što se pitaju svi koji prate burzovna izvješća jest kako će to utjecati na cijenu nafte, posljedično i na cijenu goriva za nas (ne)obične smrtnike.
Za početak jučer su se sastale zemlje OPEC+, a stav je sljedeći. OPEC+ odlučio je odgoditi planove za povećanje proizvodnje nafte do travnja 2025. godine, a grupa će također produljiti razdoblje za potpuno ukidanje smanjenja proizvodnje do kraja 2026. godine. OPEC je osnovan 1960. godine u cilju koordinacije i unifikacije naftnih politika među zemljama izvoznicama nafte kako bi osigurale stabilnost tržišta. Članice OPEC-a su Alžir, Angola, Ekvador, Gabon, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Saudijska Arabija, Emirati i Venezuela. OPEC+ pak je nastao 2016. godine kao odgovor na pad cijena nafte i potrebu za koordiniranim pristupom u kontroliranju proizvodnje nafte. OPEC+ uključuje sve članice OPEC-a, ali i dodatne zemlje koje nisu članice samog OPEC-a, ali su se složile s ciljem smanjenja proizvodnje u cilju stabilizacije tržišta Rusije, Kazahstana, Azerbajdžana, Meksika…
– Unatoč ovoj situaciji, i dalje se očekuje višak ponude na tržištu – rekao je Tamas Varga, broker PVM-a, pa valjda je to razlog zašto nije došlo do destabilizacije cijena nakon jučerašnjih vijesti. Što to konkretno znači za nas koji gorivo točimo u BiH? Pa unatoč ovakvoj situaciji, cijene bi trebale ostati stabilne (ako nam je stabilnost cijena od dvije i pol marke po litri, s 10 feninga gore ili dolje). S obzirom na to što smo proživljavali u ovih pet godina, ovo bi se moglo nazvati i nekom zlatnom sredinom. Kad je sve stalo pojavom korone, cijena litre dizela i benzina pala je na oko 1,40 KM, da bi najjačim ratom u Europi još od II. svjetskog rata cijena goriva došla do 3,81 KM te je bio realan strah da će premašiti i 4 KM. Srećom, to se nije dogodilo, a na ovu situaciju svi smo se nekako naviknuli. Naravno, može se dogoditi da nastupe primirja na svjetskim bojnim poljima pa bi se sva tržišta otvorila i cijene padale, a može se dogoditi i da rat eskalira pa da nas zadesi novi, streloviti rast. U ovakvim geopolitičkim previranjima ništa nije isključeno. Ipak, mnogo toga će ovisiti o novoj američkoj administraciji, a u ovim svjetskim igrama BiH može samo promatrati i prilagođavati se. Iako OPEC+ kontrolira veliki udio globalne proizvodnje, Sjedinjene Američke Države, s rekordnim volumenom proizvodnje nafte iz škriljevca, imaju ključnu ulogu u tržištu, o čemu je ovih dana pisao i Forbes.
Osim Amerike, i kineska ekonomija igra ključnu ulogu u oblikovanju cijena nafte kao najveći svjetski uvoznik. Forbes komentira kako bi prekomjerna proizvodnja nafte u SAD-u, nesigurnost u OPEC+, politička nestabilnost u ključnim proizvodnim regijama, kao i neizvjesnosti vezane uz globalni ekonomski oporavak, mogle stvoriti volatilnost na tržištu i usmjeriti cijene u nepredvidivu smjeru.
