Strani radnici koji imaju dozvolu za rad u pogonu za preradu ribe Žuvela d.o.o smješteni su u ilegalnom kontejnerskom naselju u poslovno-industrijskoj zoni Šopot pored Benkovca, tik pored tvornice u kojoj su zaposleni, prenosi faktograf.hr.
U 25 mobilnih kućica koje se nalaze blizu odlagališta otpada i energane, osim zaposlenih radnika, smještena su i djeca koja su se rodila za vrijeme njihova rada i boravka u Hrvatskoj.
Prema podacima koje je Faktograf dobio od MUP-a, u pogonu za preradu ribe Žuvela d.o.o. radi 78 stranih državljana. Kako su im rekli radnici koje su zatekli na licu mjesta, u jednoj kućici u prosjeku je smješteno troje do četvero radnika.
Budući da su svjedočili otpadu koji okružuje naselje, te smradu ribe koji dolazi iz tvornice, zanimalo ih je kako je moguće u zoni koja nije namijenjena za stanovanje napraviti upravo stambeno naselje. Naime, u detaljnom planu uređenja Poslovne zone Šopot stoji kako je namjena građevina u zoni isključivo poslovno-industrijska.
Ustavom zajamčeno pravo na život u kontejneru kraj odlagališta otpada
Iz Grada Benkovca odgovorili su kako je komunalno redarstvo u više navrata zbog postavljenih montažnih kućica izdavalo upozorenja i naloge sukladno svojim ovlastima, no da su one postale “ustavom zajamčeno pravo na dom”.
“U međuvremenu se promijenilo vlasništvo zemljišta na kojem su postavljene montažne kućice, te se sa novim vlasnikom dogovorilo njihovo uklanjanje u što je moguće kraćem roku. Valja napomenuti da unatoč odredbama koje propisuju uređenje poslovne zone Šopot, postavljene kućice su postale ustavom zajamčeno pravo na dom osoba koje su u njima nastanjene, te bi njihovo hitno uklanjanje moglo dovesti do povrede osobnih prava, te štete u proizvodnoj djelatnosti”, tvrde iz Grada.
Iz Faktografa su provjerili tko je točno vlasnik navedene parcele na kojoj se nalazi ilegalno kontejnersko naselje. Prema izvatku iz zemljišne knjige, riječ je upravo o tvrtki Žuvela d.o.o. koja se na navedeni teren upisala u rujnu 2022. godine, a kupoprodajni ugovor s prijašnjim vlasnikom potpisala još u 2021. godini.
Dodatno su od Grada Benkovca zatražili informacije o tome tko je točno novi vlasnik zemljišta. Dobili su sljedeći odgovor:
“Grad Benkovac je reagirao i pokušavao stupiti u kontakt sa fizičkom osobom koja je bila vlasnik zemljišta prije sadašnjeg vlasnika. Promjena vlasništva u zemljišnoj knjizi izvršena je u studenom 2022. godine”, odgovorili su.
Poslali su dodatni upit Gradu Benkovcu, znaju li uopće kada su točno postavljene mobilne kućice. Odgovor nisu dobili.
Naime, iz njihovog prvog odgovora može se zaključiti kako je za postavljanje mobilnih kućica odgovoran prijašnji vlasnik terena. Međutim, mještani Šopota s kojima smo razgovarali potvrdili su nam kako je naselje postavila tvrtka Žuvela upravo tijekom 2022. godine.
Moral radnika
Poslan je upit i tvrtki Žuvela d.o.o, s pitanjem smatraju li da je primjereno smjestiti radnike pored tvornice iz koje se šire nesnosni mirisi, odmah pored odlagališta otpada. Odgovor nisu dobili.
Iz Faktografa su se obratili i Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, odakle su im odgovorili da Zakon o radu ne propisuje obvezu poslodavca da preuzme brigu o smještaju radnika.
“Međutim, ako je poslodavac preuzeo obvezu smještaja i prehrane radnika, pri izvršenju te obveze mora voditi računa o zaštiti života, zdravlja i ćudoređa te vjeroispovijesti radnika”, odgovorili su.
EU sredstva
Kako se može naći na stranicama tvrtke, Žuvela d.o.o obiteljska je tvrtka s Hvara koja je osnovana 1992. godine, a osnovna joj je djelatnost otkup i prodaja svježe bijele ribe.
Unazad 15 godina, Žuvele su se proširile na Bosnu i Hercegovinu gdje u Stocu imaju pogon za preradu i proizvodnju plave ribe.
Krajem protekle godine bosansko-hercegovački mediji izvještavali su o ekološkoj katastrofi zbog nepročišćenih otpadnih voda koje su se iz Žuvelinog pogona slijevale u kanjon rijeke Radimilje. Mještani tog kraja u više su navrata upozoravali na problem čiji je rezultat, osim zagađenja okoliša, i nesnosan smrad.
Pogon u Šopotu u rad je pušten 2018. godine, a njegovu je izgradnju i opremanje sufinancirala Europska unija sa 5,6 milijuna kuna iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.
