Federalno ministarstvo okoliša i turizma odobrilo je Studiju utjecaja na okoliš za projekt izgradnje Jadransko-jonskog koridora, dionice Stolac – Interregionalni čvor Počitelj u dužini od 23,5 km.
Javna rasprava u Stocu je održana 30.11.2023. u prostorijama Gradske uprave Stolac, klikni ovdje.
Dionica Jadransko-jonske autoceste Stolac – Interregionalni čvor Počitelj smještena je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, na području gradova Čapljina i Stolac. Pravac pružanja trase je sjeverozapad-jugoistok.
Autocesta je projektirana s dva kolnika odvojena razdjelnim pojasom. Svaki kolnik ima dvije prometne trake i jednu zaustavnu traku, te je osa autoceste vođena po središtu razdjelnog pojasa.
Svi tehnički elementi autoceste definirani su prema projektnom zadatku i pravilnicima za kategoriju i značenje predmetne ceste, za računsku brzinu Vr=120 km/h.
Glavne komponente projekta čine:
• Čvorišta
• Mostovi i vijadukti
• Prateći uslužni objekt Prenj
• Odvodnja oborinskih voda
• Prateći objekti
• Podvožnjaci
• Lokacije za odlaganje građevinskog otpada i pozajmišta
• Pristupne ceste za odlagališta materijala
• Bukobrani
Na trasi su predviđena dva čvorišta Kruševo, Neum-Stolac, tri vijadukta, most i tunel Kruševo u dužini od 990 metara.
Čvorište Kruševo
Čvorište Kruševo počinje trakom za usporavanje u stacionaži cca km 10+110.00, a završava u stacionaži cca km 10+938.00 trakom za ubrzavanje. Trasa autoceste na tom dijelu se nalazi u nasipu, te je optimalno rješenje izvedba podvožnjaka u samom čvorištu. U sklopu čvorišta nalazi se bočno naplatno mjesto.
Formiranje novog čvorišta, nazvanog čvorište Kruševo, te postojanje spojne ceste predmetnog čvorišta s magistralnom cestom M17.3 predviđeno je važećom planskom dokumentacijom Grada Stoca. Tijekom realizacije predmetnog ugovora i kroz suradnju s Gradom Stocem, usvojen je položaj novog čvorišta na lokaciji cca 11 +000 predmetne dionice. Točan položaj spojne ceste u trenutku projektiranja čvorišta Kruševo nije definiran, a projektiranje spojne ceste nije sastavni dio predmetnog ugovora. S tim u vezi, projektant je pozicionirao indirektni krak čvorišta te bočno naplatno mjesto sukladno položaju spojne ceste proizašlom iz faze analize položaja čvorišta, vodeći računa o konfiguraciji terena i potrebama čvorišta.
Svi tehnički elementi rampi čvorišta i spojne ceste definirani su prema Pravilniku o osnovnim uvjetima koje ceste, njihovi elementi i objekti na njima moraju ispunjavati sa stanovišta sigurnosti prometa.
Čvorište Neum-Stolac
Čvorište Neum-Stolac počinje u stacionaži cca km 22+530 trakom za usporavanje, a završava u stacionaži cca km 23+410 trakom za ubrzavanje. Čvorište je tipa trube, a u samom čvorištu predviđena je izvedba podvožnjaka budući da zbog karakteristika terena i visinskog položaja glavne trase autoceste izvedba podvožnjaka predstavlja optimalno rješenje. Spoj na novoizgrađenu magistralnu cestu M17.3 omogućit će se izvedbom novog T-križanja na lokaciji magistralne ceste za koju se smatra da je optimalna s obzirom na horizontalnu i vertikalnu geometriju magistralne ceste i spojne ceste čvorišta. U sklopu izvedbe čvorišta predviđena je izgradnja cestarinskog prolaza i Centra za održavanje i kontrolu prometa (COKP).
Svi tehnički elementi rampi čvorišta i spojne ceste definirani su prema Pravilniku o osnovnim uvjetima koje ceste, njihovi elementi i objekti na njima moraju ispunjavati sa stanovišta sigurnosti prometa.
Vijadukt Miloševac
Vijaduktom „Miloševac“ Jadransko-Jonska autocesta prelazi istoimenu vododerinu na granicama gradova Čapljina i Stolac. Os prvog upornjaka je u km 7+174,00, a drugog u km 7+462,00, što znači da osni razmak upornjaka iznosi 288 m. Konstrukcija je tipa AB prednapeti sandučasti nosač, koji je oslonjen na sva stupišta i AB upornjake preko ležajeva.
Rasponska konstrukcija ima ukupno 8 raspona, odabranih s obzirom na potrebnu visinu stupova i tip prepreke. Odabrani su AB prednapeti sandučasti nosači za rasponsku konstrukciju, predviđeni za način gradnje naguravanjem. Stupovi su AB I-presjeka, visine od 7 m do 29 m. Sukladno trenutnim saznanjima o temeljnom tlu, svi oslonci mosta bit će plitko temeljeni.
Most Bregava
Most Bregava služi premoštenju Jadransko-Jonske autoceste preko kanjona i rijeke Bregave. Predviđen je na potezu od km 8+927 do km 9+357. Prijelaz autoceste preko doline rijeke Bregave je skoro okomit. Most Bregava projektiran je kao dva paralelna objekta (po jedan za svaki prometni smjer) koji dijele zajedničke temelje. Os prvog upornjaka nalazi se u km 8+927,00, a os drugog upornjaka u km 9+357,00, što čini duljinu objekta od 430,0 m, dok ukupna duljina objekta (mjereno od kraja do kraja krila upornjaka) iznosi 448,2 m. Visina mosta, mjereno od najniže doline rijeke Bregave do nivelete autoceste, iznosi oko 93,0 m.
Preko svake dilatacije prelaze 2 vozne trake širine 375 cm i zaustavni trak širine 250 cm, uz ostale cestarske elemente autoceste. Na obje strane se nalaze AB ograde New Jersey. Ukupna duljina objekta iznosi 449 m. Most je podijeljen poprečno u 2 dilatacijske cjeline, gdje je za svaki smjer predviđena zasebna rasponska konstrukcija, koja je oslonjena i monolitno povezana sa stupovima zasebnim za svaki smjer. Temelji stupišta i upornjaci su zajednička konstrukcija za oba smjera.
Tunel Kruševo
Projektna rješenja tunela napravljena su prije svega u skladu s Direktivom 2004/54/EC Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o minimalnim uvjetima sigurnosti za tunele u trans-europskoj cestovnoj mreži. Duljina tunela iznosi 990 metara po lijevoj osi autoceste te 990 metara po desnoj osi. Revizijske staze predviđene su s obje strane, širine najmanje 85 cm, uzdignute 15 cm od prometne površine tunela. Ispod revizijskih staza smješteni su kanali za instalacije potrebne opreme tunela.
Bočni cestarinski prolazi čvorišta Kruševo i Neum-Stolac
Pozicije bočnih cestarinskih prolaza (CP) na čvorištima Kruševo i Neum-Stolac definirane su pozicijama spomenutih čvorišta. Predmetni cestarinski prolazi se sastoje od pet traka za prolaz, od čega su po dva u oba smjera i jedan reverzibilni prolaz, prometne trake za vangabaritni teret, parkirališne i pješačke površine. Karakteristični bočni cestarinski prolaz predstavlja oblikovnu cjelinu sastavljenu iz tri osnovna elementa, a to su:
– Objekt kontrole naplate
– Nadstrešnica iznad naplatnih kućica
– Otoci s naplatnim kućicama
Centar održavanja i kontrole prometa čvorišta Neum-Stolac
Centar za održavanje i kontrolu prometa (COKP) lociran je u sklopu čvorišta Neum-Stolac, točnije na kraku spomenutog čvorišta. COKP služi za smještaj jedinica za održavanje, nadzor i upravljanje prometom na autocesti. Ulazak na COKP predviđen je neposredno nakon CP čvorišta Neum-Stolac na približnoj stacionaži KM 1+575,00.
–
Nacrt Rješenja o prihvaćanju Studije utjecaja na okoliš koji su dostavile Autoceste FBiH za predmetni projekt postavljen je na službenu web stranicu ministarstva na javni uvid 31. srpnja na koji se javnost može izjasniti i dostaviti primjedbe u roku od 8 dana.
