Dogodilo se na današnji dan – 10. travnja

Povezane vijesti

30 godina od zatvaranja zloglasnog logora za Hrvate u BiH

Gotovo godinu dana bošnjačke vlasti držale su zatočenim oko...

VIDEO| Na Matića brdu u Stocu obilježena 20. obljetnica pogibije Borisa Trajkovskog

Polaganjem vijenaca na lokalitetu Matića brdo u Stocu obilježena...

Danas se obilježava Valentinovo i slavi ljubav

Danas se slavi Valentinovo ili Dan zaljubljenih. Spomendan je...

Spomendan je blaženoga Alojzija Stepinca

Na današnji dan, 1960. godine u Krašiću je umro...

Svjetski je dan pizze – jela koje je nastalo u 10. stoljeću

Sa sirom, šunkom, gljivama, povrćem, tunom, ananasom... Pizzu možemo...

Podijelite vijest

Vulkan Tambora na indonezijskom otoku Sumbawa 1815. godine ušao je u najjaču fazu erupcije koja je trajala puna tri mjeseca. U 7 sati ujutro erupcija se intenzivirala, a svjedoci su događaj opisali kao “tri vatrena stupa koja su se spojila u jedan nakon čega se cijela planina pretvorila u užarenu tekuću masu”. Najveća u povijesti zabilježena erupcija u potpunosti je uništila otok, a u moru oko njega ostavila plutajuće ‘otoke’ blata, pepela i drveća koji su dosezali promjer od 5 kilometara. Svjedoci na 600 kilometra udaljenosti prijavili su zamračenje Sunca u trajanju od dva dana koje je bilo posljedica uzdizanja oblaka pepela do visine od 43 kilometra. Od direktnih posljedica erupcije stradalo je oko 19.000 ljudi dok su glad i bolesti nakon nje odnijeli još oko 49.000 života na okolnim otocima, a 1816. je bila najhladnija godina na sjevernoj hemisferi u četiri stoljeća.

Originalno zvono za londonski Big Ben izliveno je 1858. godine u Stockton-on-Teesu. Tijekom testiranja zvono teško 14.5 tona je puklo te je od njega u ljevaonici Whitechapel Bell izliveno novo koje je težilo 13.76 tona, a ono i danas visi i upotrebljava se u poznatom londonskom tornju kraj britanskog parlamenta.

- Oglas-

Meksički revolucionarni vođa Emiliano Zapata ubijen je 1919. godine blizu Ciudad Ayale u saveznoj državi Morelos. Zapata je bio vođa meksičkog seljačkog pokreta za agrarnu reformu u meksičkoj revoluciji koja je trajala od 1910. do 1917. Bio je nepismeni seljak domorodačkog podrijetla koji je pod krilaticom Tierra y libertad (Zemlja i sloboda) okupio vojsku seljaka i pridružio se revolucionarnom vođi Franciscu Maderi u ustanku protiv diktatora Porfirija Díaza. U svojoj reformi pod imenom Plan Ayala tražio je, a kasnije i sam provodio, preraspodjelu zemlje za domorodačko stanovništvo, no razočaran što Madero ne provodi agrarne reforme, a traži raspuštanje seljačkih gerilskih odreda i razoružanje seljaka odbija se pokoriti novoj vladi te udružen s Panchom Villom nastavlja otpor i nakon dolaska na vlast diktatora Victoriano Huerta, te njegovog nasljednika Venustiana Carranza. Revolucionar koji je i danas meksički simbol antifeudalne borbe i revolucije, te nadahnuće borcima protiv nepravedne politike prema meksičkim seljacima poput pokreta EZLN, ubijen je iz zasjede nakon čega se pokret koji je vodio postupno raspao.

Nezavisna Država Hrvatska proglašena je 1941. godine 10. travnja kad je pripadnik domovinske skupine ustaškog pokreta, bivši austro ugarski pukovnik Slavko Kvaternik, u dogovoru s njemačkim izaslanikom Edmund Veesenmayerom, proglasio je uspostavu NDH preko Radija Zagreb u 16 sati i 10 minuta. Njemačka je vojska ušla u Zagreb sat vremena kasnije. Veesenmayer je ipak nagovorio Mačeka na izjavu kojom poziva svoje pristaše na mir i lojalnost novoj vlasti. Kvaternikov proglas i Mačekova izjava emitirani su na radiju. Istog dana izašlo je posebno izdanje dotad malo poznatih novina “Hrvatski narod”, kojim se objavljuje uspostava NDH.

- Oglas 2 -
spot_img