Vjerovatno smo se svi barem nekad zapitali da li je pametna odluka voziti na rezervi i da li to može biti štetno za automobil.
Kada se na instrument tabli upali lampica za rezervu mnogi vozači osjete nervozu i brže-bolje se zapute prema najbližoj benzinskoj pumpi, kako bi dosuli gorivo u rezervoar.
Naravno, postoje i oni koji ne paničare i ne trzaju se na prvu, već se vode iskustvom. Većinom su oni svjesni da na rezervi mogu preći još dodatnih 50, 70 ili čak i više kilometara u zavisnosti od automobila i kapaciteta rezervoara.
Rezerva se ne zove tako bez razloga, to je zaista ono rezervno gorivo koje bi se trebalo koristiti samo u krajnjoj nuždi, odnosno do prve benzinske pumpe. Testiranje granica motora vašeg automobila na ovaj način nerijetko ima nesretan kraj i po pravilu se završava ili ostankom bez goriva, često na lokaciji na kojoj nema benzinske pumpe u blizini, ili kvarom, čija popravka zahtijeva ozbiljan finansijski trošak od nekoliko stotina ili čak hiljada konvertibilnih maraka. Dakle, vožnja automobila na rezervi definitivno nije dobra ideja.
Vožnja na rezervi najveći je problem kod starijih automobila. Tokom godina korištenja na dnu rezervoara skupi se mnogo taloga otpadnih tvari koje su na ovaj ili onaj način dospjele u gorivo ili rezervoar goriva ili su nastale zbog korozije samog rezervoara. Prilikom vožnje s malim količinama goriva taj se talog pomiješa s gorivom, a dio otpadnih čestica, bez obzira na filter goriva, dolazi u motor vozila. Tamo može oštetiti sistem za ubrizgavanje goriva, pa čak i same cilindre motora. Velik dio otpadnih čestica u talogu zaustavit će filter, ali zbog vožnje na rezervi on će se prije ili kasnije začepiti zbog čega će automobil prestati raditi.
Dalje, ako vozite na rezervi i zbog toga ostanete bez goriva možete oštetiti neke komponente motora, a drugima skratiti vijek trajanja. Naime, prazan rezervoar može da prouzrokuje ozbiljnu štetu osiguračima, pumpama i ubrizgavačima. Također, katalizator je jako osjetljiv na prljavštinu i nesagorive ostatke u gorivu. Kada te čestice dođu u katalizator mogu ga oštetiti ili uništiti.
Kako biste izbjegli ove potencijalne probleme pokušajte količinu goriva u automobilu držati na minimalno četvrtini rezervoara. Kada kazaljka padne ispod te razine, preporučuje se da potražite najbližu benzinsku pumpu i dopunite gorivo. Ovo je preporučljivo iz razloga što kazaljka uvijek može malo “varati”, a kilomatraža koju možete preći prema podacima koje Vam pokazuje board kompjuter automobila izračunava se na temelju prosječne potrošnje i vašeg stila vožnje. Ako ste prvo vozili u višoj brzini po otvorenoj cesti, a zatim ušli u grad i zapeli u gradskoj gužvi, potrošnja se može čak i dvostruko povećati. U tom slučaju domet od 50-ak km vrlo brzo padne ispod 20 km.
Svi ovi razlozi nam govore isto, a to je da briga o automobilu ne uključuje samo redovni godišnji servis. Malim promjenama u razmišljanju i razbijanjem starih navika vašem automobilu pružate dodatnu zaštitu i dugoročno smanjujete prilike za razne kvarove. Sticanjem navike sipanja goriva na vrijeme, imat ćete ugodniju i mirniju vožnju bez obzira na uvjete i daljinu vašeg puta.
