Šipak, kojeg u Hercegovini ima na svakom kraju, smatra se najljekovitijim voćem na svijetu.
Šipak je biljka kojoj godi hercegovački krš i klima i koja je s godinama postala jedan od simbola Hercegovine. Radi se o biljci koja se doslovno nalazi na svakom koraku na ovom području i za čiji uzgoj ne treba puno truda.
Ova biljka ima uspravne i razgranate grane, a stanište joj je osunčano s visokim temperaturama, tlo vodopropusno, jer biljka ne voli mnogo vlage. Cvjetovi su zvonoliki, a plod veličine jabuke je žućkasto-crvene boje. Dozrijeva krajem rujna, polovicom studenog, ovisno kakva je godina bila. Čak 80% uzgojene biljke u Hercegovini proda se svježe i to na domaće tržište.
Čudotvorni sok od šipka
Šipak zvan sladunac u Hercegovini se najčešće koristi za svježu konzumaciju, dok divlji šipak čiji su plodovi manji, a ljući, najčešće se koristi za pripravku soka od šipka. Hercegovački sok od šipka najčešće se priprema ručno na tradicionalni način, bez upotrebe prese i bilo kakvih dodataka. Najprije se šipak očisti, a potom se zrna operu. Nakon pranja i sušenja kreće se u postupak pasiranja kako bi se dobio 100% prirodni sok.
Prilikom pravljenja soka od šipka mnogi koriste i šećer tako da se u posudu stavi red šipka, red šećera. U Hercegovini se osim soka od šipka priprema i džem, te razni likeri.
Osam do deset KM po litri
Domaći sok od šipka se po litri prodaje od osam do deset konvertibilnih maraka ovisno je li pravljen bez ili sa šećerom. Masovna proizvodnja i prodaja šipka i soka od šipka u Hercegovini ne čudi, jer se radi o biljci koju smatraju najljekovitijom biljkom na svijetu. Bogata je vitaminima B i C, kalcijem, fosforom, kalijem i željezom.
Pokazao se kao dobar borac za snižavanje krvnog tlaka i kolesterola. Štiti srce i krvne žile, a njegova konzumacija smanjuje rizik za dobivanje raka dojke, prostate i debelog crijeva.
Također, šipak podiže imunitet, te sprječava starenje. Dobar je za živčani sustav, te olakšava simptome poput promjene raspoloženja i nesanice.
