Većina vozača o gorivu razmišlja kroz cijenu i doseg, no količina benzina ili dizela u spremniku ima i konkretniji utjecaj na ponašanje automobila. Razlika između punog i gotovo praznog spremnika može značiti i više od 40 kilograma mase, a to je već brojka koju vozilo itekako “osjeti”, piše jutarnji.hr.
Kod tipičnih automobila spremnik od 50 do 60 litara donosi dodatnih 35 do 45 kilograma kada je pun. Na papiru to ne zvuči dramatično, ali u praksi se osjeti, osobito kod slabijih motora i u gradskoj vožnji s čestim ubrzanjima. Automobil tada djeluje nijansu tromije, reakcije na gas su smirenije, a ukupna dinamika blago ublažena. S druge strane, pri gotovo praznom spremniku vozilo je lakše i djeluje živahnije, iako razlika nije velika.
Važnu ulogu ima i raspored mase. Budući da se spremnik gotovo kod svih automobila nalazi u stražnjem dijelu vozila, puni spremnik dodatno opterećuje stražnju osovinu. To može donijeti više stabilnosti pri višim brzinama i u dugim zavojima, gdje automobil djeluje smirenije i sigurnije. Kada je spremnik prazan, stražnji dio postaje lakši, što može rezultirati nešto “življim” ponašanjem, osobito na neravninama ili skliskoj podlozi.
Dodatna masa utječe i na kočenje. Svaki kilogram više povećava inerciju, pa kočnice moraju raditi intenzivnije. Razlike su male, ali pri naglom kočenju s viših brzina ili na dugim nizbrdicama mogu postati primjetne. U svakodnevnoj vožnji većina vozača to ipak neće jasno registrirati.
Zanimljivo, količina goriva utječe i na subjektivni dojam udobnosti. S punim spremnikom automobil često djeluje stabilnije i “smirenije”, jer dodatna masa pomaže u upijanju manjih neravnina. S praznim spremnikom reakcije su brže, ali vožnja može djelovati nešto grublje.
Ipak, vožnja na rezervi dugoročno nije preporučljiva. Pumpa goriva hladi se samim gorivom, pa pri niskoj razini može doći do njezina pregrijavanja i ubrzanog trošenja. Osim toga, na dnu spremnika nakupljaju se nečistoće koje se tada lakše uvlače u sustav.
