Velika subota, posljednji dan Vazmenog trodnevlja, u katoličkoj tradiciji obilježena je tišinom, molitvom i razmatranjem Isusove muke i smrti.
Vjernici se na ovaj dan u mislima zadržavaju uz Kristov grob, iščekujući radosnu vijest uskrsnuća.
Tijekom dana dopušteno je slaviti samo sakramente sv. ispovijedi i bolesničkoga pomazanja, a pričest se može dijeliti samo kao popudbina umirućima.
Uskrsno bdijenje slavi se tek kada padne noć. Sastoji se od četiri dijela: služba svjetla, služba riječi, krsna služba i euharistijska služba.
U središtu prvoga dijela je tzv. Vazmeni hvalospjev uskrsnoj svijeći koja simbolizira svjetlo uskrsloga Isusa.
Služba riječi sastoji se od više starozavjetnih čitanja i dva novozavjetna. U krsnoj službi vjernici obnavljaju svoja krsna obećanja, te postoji mogućnost za krštenje odraslih i djece.
Potom se nastavlja euharistijska služba u redovitom obliku.
Po završetku bdijenja tradicionalno se blagoslivljaju uskrsna jela, čime se najavljuje dolazak najvećeg kršćanskog blagdana – Uskrsa.
Na Veliku subotu vjernici se pripremaju za Uskrs kroz tišinu, post i molitvu.
Među najpoznatijim običajima je bojanje i ukrašavanje jaja, simbol novog života, te priprema uskrsnih jela poput kruha, kolača i šunke, koja se nose na blagoslov.
Velika subota u župi sv. Ilije Proroka u Stocu: Obredi velike subote će započeti u 20 sati a potom slijedi bdijenje, misa i na kraju blagoslov hrane koju ćete, po dosadašnjem običaju, donijeti u crkvu
