Pravoslavni vjernici danas slave Badnji dan

Povezane vijesti

FOTO| Više od pedeset tisuća vjernika i hodočasnika pohodilo svetište sv.Ive u Podmilačju

Više od pedeset tisuća vjernika i hodočasnika pohodilo svetište...

FOTO| HKUD Aladinići Dubrave na manifestaciji “Ivanjski krijesovi” u Hutovu

U Hutovu je 15. lipnja 2024. održana tradicionalna manifestacija...

FOTO| Predstavljen zbornik Stolačko kulturno proljeće 2024. posvećen don Anđelku Babiću

Sinoć je u predivnom ambijentu Duhovno-kulturnog centra Sarsenterum predstavljen...

FOTO| U Saresenterumu održana Vidoška pjesnička noć

U sklopu Stolačkog kulturnog proljeća u organizaciji Matice hrvatske...

Podijelite vijest

Pravoslavni vjernici u Bosni i Hercegovini danas slave Badnji dan kada se u hramovima i domovima pale badnjaci i služe povečerja uoči najradosnijeg kršćanskog blagdana – Božića.

Službama bdijenja i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se Rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za kršćanstvo.

- Oglas-

U pravoslavne domove se na taj dan unosi badnjak, kome je Crkva dala poseban smisao. Na taj dan ujutro najstariji muški ukućanin usiječe hrastovo ili cerovo drvo – badnjak, koji treba odsjeći s tri udarca tako da padne na istok.

Badnjak predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josipu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.

Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Kristovog rođenja. Dogorijevanje badnjaka je simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvatanje nove svjetlosti koja dolazi s vjerom u novorođenog Krista.

Svi običaji imaju smisao krišćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja. Najviše narodnih običaja kod Srba vezuje se za Badnji dan i Božić kojima se dočarava događaj Rođenja u Betlehemu.

Uoči Božića slamom se posipa pod i domovi se pretvaraju u Betlehemsku pećinu u kojoj je rođen Isus koji je povijen u slamu i kojem su se najprije poklonili pastiri. U seoskim kućama slama leži i po tri dana dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak.

Postoji običaj da se kuće posipaju žitom i niz drugih rituala kojima se daje krišćanski smisao jer je Krist došao da ljude zbliži i nahrani i napoji svojom naukom i ljubavlju.

“Tko je gladan neka dođe k meni ja ću ga nahraniti i koje žedan neka dođe k meni da pije vode žive”, zapisano je u Evanđelju.

Na Badnji dan se peče božićna pečenica, pripremljena prethodnog dana, na Tucindan. U pravoslavnim kućama Badnje veče je obiteljski praznik kada se ukućani okupljaju oko obvezno posne trpeze – posna jela, riba, suhe šljive, orasi…

Božić je uvijek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao, i dan kada se crkvama pričešćuju oni koji su poštovali pravila Božićnog posta.

Badnji dan i Badnje veče 6. siječnja slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar – Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

- Oglas 2 -
IzvorHMS.ba
spot_img