Smatralo se kako je trend odlaska liječnika smanjen, međutim podaci govore drukčije. Oko 1.200 liječnika u proteklih pet godina napustilo je Bosnu i Hercegovinu. Oni koji ostaju rade pod sve većim pritiskom. S jedne strane nezadovoljni statusom i odnosom vlasti, s druge suočeni s rastućim nezadovoljstvom pacijenata jer s postojećim kadrom ne mogu zadovoljiti njihove potrebe.
U zeničkoj hitnoj pomoći osoblje ima pune ruke posla, a radnika je nedovoljno. Nezadovoljstvo stanjem u zdravstvu u jednom je trenutku čak kulminiralo napadom na osoblje. Od tada zenička hitna ima osiguranje.
“Treba napraviti novi presjek stanja, zdravstvenim ustanovama osigurati iz fondova odgovarajući broj timova prema broju pacijenata te omogućiti zdravstvenim radnicima kako rade svoj redovan posao i smanje broj prekovremenih sati. Nažalost, mislim kako nitko nikada javno nije rekao da, kada se vozite autocestom Doboj–Sarajevo, samo će u Zenici liječnik izaći na teren ukoliko, ne daj Bože, imate potrebu za hitnom medicinskom pomoći”, kaže Ahmed Pašalić, specijalist urgentne medicine u Hitnoj pomoći Doma zdravlja Zenica
Više nije riječ samo o novcu
Naša zemlja nema ni približno onoliko liječnika koliko joj je potrebno. Naime, samo u posljednjih pet godina Bosnu i Hercegovinu napustilo je gotovo 1.200 liječnika opće medicine i specijalista. Više nije riječ samo o novcu, nego o odnosu prema struci i vrednovanju rada.
“Liječnici su ti koji nose zdravstveni sustav, a u deset županija postoji gotovo deset različitih koeficijenata. Vrlo je mali broj županija koje su uspjele ujednačiti koeficijente liječnicima, dok ostale imaju niže koeficijente, pri čemu je jedan od najnižih u Federaciji BiH u Srednjobosanskoj županiji, gotovo petinu manji u odnosu na najveći koeficijent koji je u Zenici. U Tuzli imate situaciju u kojoj su liječnici također najavili štrajk”, rekla je za BHRT Marina Berberović iz Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije u FBiH
I liječnici u Srednjobosanskoj županiji najavljuju štrajk jer pregovori za kolektivni ugovor traju mjesecima. Iz Sindikata ističu kako se dogovori s Vladom postižu, ali završna realizacija izostaje.
“Dogovorili smo povećanje od 10% za sve doktore medicine i stomatologije, uključujući specijaliste, međutim pregovarački tim Vlade vratio se na ponudu koju odbijamo već godinu dana”, kaže Antonijela Križanac iz Sindikata doktora medicine i stomatologije SBK
“Prolazni” zdravstveni sustav
Zbog cjelokupnog odnosa, u usporedbi s većinom europskih sustava, domaći sustav sve više nalikuje “prolazu” umjesto kvalitetnoj zdravstvenoj usluzi, a za to su najmanje krivi radnici.
“Preopterećenost i velik broj pacijenata dovode do toga kako pregled traje svega nekoliko minuta, što nije dovoljno. Tražimo kako se definira trajanje pregleda i smanji broj pacijenata po timu obiteljske medicine, kako bi se rasteretili zdravstveni radnici, a pacijenti dobili više vremena i bolju uslugu”, smatra Berberović.
Osim liječnika, odlazi i ostalo medicinsko osoblje. Dokaz tomu su i podaci o prijevodima dokumenata.
“Mnogo ljudi odlazi, prvenstveno iz zdravstva, zatim slijede obrtnici, a na trećem mjestu je IT sektor. I dalje je najviše prijevoda vezano uz zdravstvene radnike. Riječ je o kvalitetnom i mladom kadru”, rekla je za BHRT Belma Šator, stalni sudski tumač za njemački jezik.
Harun Hodžić, dekan Medicinskog fakulteta UNZE, smatra kako treba zaustaviti taj trend osipanja kadra koji obrazujemo, u koji se ulažu značajna financijska sredstva.
“Uvijek se vodimo time kako jesmo liječnici, ali smo istodobno i pacijenti. Koliko želimo kako nama to olakša posao, toliko želimo i kako pacijenti dobiju zdravstvenu skrb kakvu zaslužuju”, zaključila je Križanac.
Za obrazovanje jednog specijalista potrebno je gotovo 300 tisuća konvertibilnih maraka. U konačnici, u ovom slučaju dijagnoza je jasna. Pitanje je samo postoji li spremnost za odgovarajuću terapiju.
