Sezona se pokazala kao jedna od lošijih na domaće pčelare. Takvo je stanje u manje-više cijeloj državi.
Kišno proljeće i sušno ljeto su rezultirali malim količinama meda. Pravi hercegovački med uvijek ima svoju cijenu i potražnju, a ove godine će do njega biti teško doći.
Kiša koja je padala sredinom rujna kao da je simbolično zaokružila sezonu za pčelare. Jako loš prinos na području Hercegovine nije se mogao izvući ni selidbom pčela u druge krajeve, jer je skoro svugdje bilo nepovoljno po pitanju njihove ispaše.
Na sjeveru države, u Brčkom je rujan je tradicionalno rezerviran međunarodni sajam pčelarstva. Teme su slične, loš prinos i kako poboljšati zakonsku regulativu. Od pašarina do poticaja.
Već desetak godina Hercegovačkom medu dodijeljen je certifikat zaštićenog imena porijekla kroz Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Druga vrsta zaštite nego što je ima maslinovo ulje, ali na pravom putu.
Potrebne analize se obavljaju i na Federalnom agromediteranskom zavodu. Loši rezultati analize meda mogu doći i krivim zagrijavanjem ili slučajno krivom deklaracijom o sastavu, ali sve je teže dokazati one namjerne prijevare.
Kao i druge poljoprivredne grane pčelari se proteklih godina udružuju i šire ponudu proizvoda. No, na prirodne okolnosti se ne može utjecati. Stoga će mobilnost pčelara biti sve veća, a možda i cijena ovoga izuzetnog proizvoda prirode.
