Prema podacima objavljenim 2019. godine, u tom razdoblju je 1,510.769 državljana BiH, odnosno 40 posto stanovništva, imalo prijavljeno prebivalište s kućnim brojem “bb”. Posljednjih godina broj onih koji žive na adresama bez broja u Federaciji BiH poprilično je smanjen.
Iako uspostava adresnog registra traje već godinama, zbog određenih poteškoća u procedurama (donošenje općinskih odluka, parlamentarne procedure radi izmjene naziva naseljenih mjesta), ali i nedovoljnog angažmana pojedinih lokalnih jedinica samouprave, stotine tisuća ljudi u BiH još uvijek žive na adresama bez broja, piše Večernji list BiH.
Taj problem izražen je u oba bosanskohercegovačka entiteta i traži žurno rješavanje.
Previše adresa “bb”
Na području Republike Srpske se više od 400.000 osoba vodi na adresi “bb” (bez broja), a lokalne zajednice trebale bi biti aktivnije kako bi se riješio taj problem, izjavio je ravnatelj Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) Dragan Stanković. On je nedavno za medije istaknuo kako Uprava nema nadležnosti u ovoj oblasti, ali i da će se to pitanje pokušati podići na višu razinu.
– Nema logike da ljudi u 21. stoljeću i dalje žive na adresama bez broja. Potrudit ćemo se to podići na višu razinu preko Vlade RS-a i ministarstava i zakonskim rješenjima kako bismo pokušali stimulirati i lokalne zajednice da aktivnije sudjeluju u tome – rekao je Stanković tijekom Dana otvorenih vrata RUGIPP-a. Dodao je kako banjolučka Područna jedinica RUGGIPP-a, kao najveća u RS-u, na godišnjoj razini ima oko 80.000 zahtjeva građana da djeluje na zadovoljavajućoj razini, ali i da ima prostora za unaprjeđenje. Šef Područne jedinice Banje Luke u okviru RUGIPP-a Miloš Aćić naglasio je kako ta jedinica tijekom kalendarske godine zaprimi i izda više od 40.000 predmeta i izvoda iz evidencija koje održava, a taj posao obavlja preko prijamnog ureda, odnosno šalter-dvorana. Dodao je da konstantno rade na osnivanju katastra nekretnina, navodeći da je, od ukupno 98 katastarskih općina na području Banje Luke, izloženo 87, a u tijeku je izlaganje za četiri općine.
Inače, prema podacima objavljenim 2019. godine, u tom razdoblju je 1,510.769 državljana BiH, odnosno 40 posto stanovništva, imalo prijavljeno prebivalište s kućnim brojem “bb”. Posljednjih godina broj onih koji žive na adresama bez broja u Federaciji BiH poprilično je smanjen. Naime, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove je uz potporu CILAP-ova projekta i aktivnosti financiranja iz proračunskih sredstava Federacije BiH te zajedničkog financiranja s upravnim organizacijama županijske i lokalne razine prethodnih godina pokrenula inicijativu uspostave, održavanja i distribucije podataka o adresama na području Federacije BiH.
Tko ima registar, tko ne
Tijekom 2020. godine 74 jedinice lokalne samouprave u Federaciji BiH bile su u procesu uspostave adresnog registra, a inicirane su aktivnosti i u preostalih 5 jedinica lokalne samouprave. Ravnatelj Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Željko Obradović je u povodu završetka projekta “Izgradnja kapaciteta za unaprjeđenje zemljišne administracije i procedura u BiH” (CILAP) u studenome 2022. godine izjavio kako je, od 79 općina u Federaciji BiH u tom trenutku, u njih 27 digitalni adresni registar u cijelosti završen, dok je u 61 općini on u tijeku.
Kako je navedeno na službenoj stranici Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, među 23 jedinice lokalne samouprave koje su prve u FBiH završile uspostavu adresnog registra i rade na održavanju spadaju: Cazin, Čitluk, Doboj Istok, Doboj Jug, Dobretići, Domaljevac-Šamac, Fojnica, Glamoč, Grude, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Kiseljak, Kreševo, Kupres, Livno, Ljubuški, Neum, Pale-Prača, Posušje, Stari Grad Sarajevo, Tešanj i Trnovo.
Stolac.city
