PRCE: Svitava postoji još od vremena Ilira, to je bio životni prostor Daorsa

Povezane vijesti

Evo kakvo nas vrijeme očekuje sljedeći tjedan

Prije podne u Bosni je bilo umjereno do pretežno...

Smještajni kapaciteti u Neumu već popunjeni, ali nedostaje radnika

Smještajni kapaciteti u Neumu za ljetnu sezonu već su...

Proračun HNŽ-a za 2024. veći od 360 milijuna KM, novac za turizam, sindikate, mlade

Skupština Hercegovačko-neretvanske županije usvojila je Proračun za 2024. godinu,...

Poskupljenje cigareta u BiH, pogledajte kakve će biti nove cijene

Iz Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) su potvrdili da...

Gdje je prostorni plan HNŽ-a planirao solare?

Pred zastupnicima Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije na današnjoj sjednici naći...

Podijelite vijest

Lake tour Svitava i Hrvatski Medijski Servis organizirali su tribinu na kojoj je o povijesti ovog mjesta uz rub Hutova blata od ilirskog vremena do danas govorio magistar arheologije i povijesti Ivan Prce.

Svitava je danas naselje koje po posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine ima 239 stanovnika.

- Oglas-

“Okružena je brojnim gomilama i gradinama, koje ostaju kao vječni podsjetnik ilirske vlasti. Blizina parka prirode Hutovo blato i izravan dodir s umjetnim Svitavskim jezerom, Svitavu svrstava u bliski kontekst djelovanja starih Daorsa, koji su itekako znali važnost vodenih putova. Potencijal za ojačavanje turističke ponude u Svitavi je ogroman; pored jezera, tu se nameće povijesna prošlost ovog naselja no i mogućnost gradnje tzv. sky walk-a, gorskih šetnica kao i razvijanja eko seoskog i gastro turizma. Mjesna crkva Male Gospe i lokalna groblja također su jedni od simbola ovog malenog hercegovačkog sela, koje bi u budućnosti moglo i trebalo postati jedna od točki koje će postati magneti za inozemne ali i domaće goste”, kazao je Prce.

Arheolog Ivan Prce govorio je na tribini o povijesti Svitave. Pored ilirskog perioda, Svitava bilježi antički, srednjovjekovni, osmanski i novovjekovni period, što ovo maleno hercegovačko mjesto -stavlja u red naselja koje žive duže od dvije tisuće godina.

“Antičkome (grčko-rimskome) periodu svjedoče brojni podvodni artefakti iz tog perioda, ponajviše amfore, iz vremena Rimske Republike i Carstva. Srednjovjekovnome razdoblju svjedoče brojni stećci, nadgrobni spomenici oblika ploče ili škrinje. Oni su oduvijek predstavljali jedan od simbola humske vlasti, koja se snažno održala na ovome području. Koliko ih je stanovništvo cijenilo govori podatak da su i dan danas dio groblja ili neposredno uz mjesnu crkvu”, naglasio je Prce.

Po njegovim riječima, osmanskome razdoblju svjedoči zaselak Kuline, koji baštini ostatke manje osmanske obrambene jedinice.

“Važnost Svitave zabilježena je kroz borbu protiv osmanskog okupatora, kad su vođe/zapovjednici (serdari)područja zvanog Zažablje (uključivalo je i Svitavu) mogli okupiti 700-800 vojnika. Slično kao u osmanskom periodu i borbi protiv tuđinaca, područje Svitave je odigralo važnu ulogu i u Domovinskome ratu jer je obrambena točka na Budisavini bila i ostala jedna od najvažnijih kota HVO-a”, podsjetio je arheolog Prce.

Upravo je mjesec lipanj, naglasio je, vrijeme obilježavanja prve velike pobjede nad agresorima (operacija „Lipanjske zore“).

“Pobjede koje se sjećamo i kroz ovaj događaj i odajemo dužni pijetet svim žrtvama i mladićima koji su život dali za našu slobodu. Stoga, kulturna baština i promocija svih hercegovačkih mjesta u današnjem vremenu je prije svega prioritet i naša obveza a potom i jedan od načina očuvanja stanovništva koje se s vremenom osipa ali itekako pamti svoja ognjišta”, zaključio je Prce.

- Oglas 2 -
Izvorhms.ba
spot_img