USAID je otišao, ali načinjena šteta ostaje
U medijskom prostoru Mostara, ali i cijele BiH raspravlja se o financiranju medija donatorskim sredstvima – osobito kroz programe USAID-a. Zaključci takvih rasprava vode ka jednome – takvi mediji su poligon za manipulacije, oni ne poštuju etiku, ne poštuju novinarska načela objektivnosti i ne poštuju temeljni novinarski dokument „Kodeks časti BH novinara“ koji u 21. stavku „Prava i dužnosti“ svakog novinara navodi jasno „Novinar ne smije biti autor plaćenih reklamnih i drugih propagandnih napisa, piše energoinfo.ba
Pitanja koja traže odgovore
Internetski medij Hercegovina.info izravno je financiran kroz sudjelovanja u projektima međunarodnih donatora, konkretno USAID kroz javno dostupne podatke preko udruge Umbrella, a iznosi su vrtoglavi, prema izvorima iz Američke vlade, u protekle četiri godine radi se o ukupno 402 milijuna dolara, od čega za 250 milijuna nije moguće utvrditi gdje su nestali. Nagađa se da je većina ovog novca podijeljena na portale i članice udruge Umbrella, istraga Američke vlade je u tijeku, a u istragu su se kako neslužbeno doznajemo uključile i domaće nadležne agencije u BiH. Sama činjenica sudjelovanja ne dokazuje pristranost niti “uredničku poslušnost”, ali otvara legitimna pitanja: kako se takva podrška odražava na uređivačke odluke, transparentnost i profesionalne standarde. Problem nastaje kada umjesto činjenica dobijemo etikete, a umjesto analize – spin. Stoga bi internetski medij hercegovina.info treba odgovoriti na sljedeća pitanja koja su u velikom interesu javnosti:
1. Koliko novca su dobili kroz projekte USAIDA?
2. S kojim projektima su aplicirali?
3. Što su sadržaj i aktivnosti tih projekata?
4. Ukoliko uključuju aktivnosti medijskog praćenja ili objavljivanja medijskih sadržaja koji su to sadržaji bili – navesti naslove i poveznice?
5. Jesu li medijski sadržaji koji su objavljeni u okviru navedenih projekata označeni kao „sponzorirani“, „PR“, ili sličnom terminologijom koja jasno naglašava da su pojedini sadržaji propagandni što su dužni navesti svi mediji kod plaćenih objava?
Što kaže struka?
Neprofesionalno izvještavanje najlakše se prepoznaje kroz tri pukotine: kršenje etike, odstupanje od struke i svjesnu manipulaciju publikom. Kršenje etike počinje onog trenutka kada medij prešućuje vlastite interese ili izostavlja jasnu oznaku da je određeni sadržaj nastao uz projektnu podršku. Bez toga publika ne može razumjeti kontekst, a redakcija gubi kredibilitet. Struka traži provjeru informacija, pravo na odgovor, jasnu razliku između vijesti, komentara i oglašavanja. Kada se te granice brišu – kad “plaćena kampanja” izgleda kao analiza, kad se priopćenje predstavlja kao novinarstvo, kad se anonimni izvori koriste bez nužne provjere – to više nije informiranje nego režija percepcije.
Solari u fokusu
U tom okviru posebno upada u oči način na koji se obrađuje tema solarne energije. Hercegovina prolazi ubrzanu “solarnu groznicu”: koncesije, fotonaponski parkovi, poticaji, javno-privatni interesi i “zeleni” narativi sudaraju se u prostoru koji je istodobno razvojna šansa i magnet za šire društvene rasprave. Tu mediji često posrću. Posežu za senzacionalizmom – proglašavajući svaki projekt “pljačkom” bez dokaza i bez razlikovanja između legitimnih investicija i problematičnih aranžmana. U oba slučaja, publika ostaje bez onoga što je ključno: cjelovite i provjerene informacije. Ako je takav medijski sadržaj nastao uz podršku donatorskih programa koji ne potiču energetsku tranziciju, to treba jasno biti naznačeno – ne zato da bi se osporio sam projekt ili medij, nego da bi se čitatelju otkrio okvir u kojem je priča nastala. Kada takve oznake izostanu, započinje manipulacija javnosti.
Jednako je problematično kada redakcije same od sebe poravnaju uređivačku liniju s projektnim prioritetima: teme se biraju po negativnim indikatorima, sugovornici po očekivanoj poruci, a objektivna kritička pitanja (npr. o stvarnim koristima za lokalnu i širu zajednicu) izostanu da se “ne kvari narativ”. To nije nužno diktat donatora; često je riječ o autocenzuri i oportunizmu u redakcijama koje računaju na buduće grantove. Odgovornost postoji i na strani donatora: ako financiraju sadržaje o tranziciji, moraju inzistirati na uredničkoj neovisnosti, javnim registrima potpore i obveznom, vidljivom označavanju podržanih priloga.
Rasprava o Hercegovina.info, USAID-u i solarnoj energiji stoga mora početi razlikovanjem dokaza od dojma. Javnost ima pravo tražiti dokumentirane podatke o projektima i iznosima, ali i vidjeti kako se to odražava na sadržaj: jesu li tekstovi potpisani, je li jasno označeno da su dio projekta, postoji li politika ispravaka i pravo na odgovor, jesu li korišteni provjerljivi izvori, jesu li zastupljeni različiti dionici (investitori, lokalna zajednica, neovisni stručnjaci, operator sustava). Kršenje etike u ovakvim okolnostima ima prepoznatljive obrise: izostanak transparentnosti financiranja i označavanja sponzoriranih sadržaja; brkanje vijesti, komentara i izvornog oglašavanja; ignoriranje ispravaka i demantija; favoriziranje narativa koji hrane klikove, a ne javni interes. Kada se to preseli na teme poput solarnih projekata, posljedica nije samo loša informiranost – nego i izravna demokratska šteta: zajednice donose stavove i odluke na temelju nepotpunih ili iskrivljenih prikaza.
Rješenje nije demonizirati donatore niti romantizirati “čistu” neovisnost, koja u realnim tržišnim uvjetima ne postoji. Rješenje je u profesionalnim štitovima: javno dostupnim informacijama o financiranju, jasnim oznakama projektno podržanih sadržaja, uredničkim pravilima koja se doista primjenjuju, te spremnosti da se pogreške isprave i objasne. Posebno u temama “solara”, gdje su ulozi visoki i interesi gusti, redakcije trebaju dodatni stupanj transparentnosti i provjere. Javnost ima pravo znati tko plaća, zašto plaća i kako se to odražava na tekst koji čita. Sve ispod toga je alibi za nepoštivanje etike, odstupanje od struke i, u konačnici, namjernu manipulaciju.
Ovaj tekst treba potaknuti javnu raspravu i odgovornost medija prema publici, činjenica je da USAID ugašen, ali trajna šteta je načinjena, ionako podijeljeno bh. društvo ostaje i dalje još više podijeljeno, tko je odgovoran? USAID ili mediji koji su provodili projekte USAIDA? Javnost treba biti i svjesna i upoznata da u BiH još djeluju brojne agencije poput USAIDA, primjerice UNDP, te da su i dalje u opticaju brojni slični projekti čiji su ciljevi upitni, čije je djelovanje sumnjivo.
