INTERVJU| Darijana Filipović o Izbornom zakonu: Postizanje dogovora imalo bi trajni, stabilizirajući učinak na političke odnose

Povezane vijesti

Zračna luka Mostar u Hercegovinu će donijeti više od 9 milijuna KM od turista

U sklopu strateške vizije razvoja turizma u južnom dijelu...

Detalji prometne kod Bune – Ozlijeđeno 5 osoba

Pet osoba je lakše ozlijeđeno u prometnoj nesreći koja...

Konačna lista korisnika po Javnom pozivu pomoći poljoprivrednicima – sadnice

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica donijelo je Konačnu...

Zaposleni u FBiH bi ponovno mogli dobiti pomoć do 2500 KM: Ovo su detalji

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine razmatra mogućnost donošenja nove...

Podijelite vijest

Nacrti reformskih zakona, koji su u Mišljenju Europske komisije među 14 ključnih prioriteta, pripremaju se, usvajaju i upućuju u parlamentarnu proceduru, kaže u intervjuu za Oslobođenje Darijana Filipović, dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica HDZ-a BiH u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

– Zakon o VSTV-u, Zakon o slobodi pristupa informacijama, Zakon o sukobu interesa, Izborni zakon i mnogi drugi iz 14 ključnih prioriteta, uvjerena sam da će se vrlo brzo naći u proceduri, a neki od njih i prije odmora. Onda je na parlamentarcima da se prema njima određuju, popravljaju ih i usvajaju sukladno procedurama. Očekujem da održimo ozbiljan pozitivni zamah i žurno pristupimo uspješnom provođenju reformskih procesa, rekla je Filipović.

- Oglas-

Kako kaže, već na početku mandata nove vlasti jasno se nametnula potreba za aktivnijim pristupom u institucionalnom djelovanju u procesu približavanja BiH njenom europskom odredištu, primarno zbog kandidatskog statusa koji je naša zemlja dobila u prosincu prošle godine.

– Čak i onima koji usputno prate rad Vijeća ministara vidljiva je pozitivnija dinamika rada, istaknula je.

Gospođo Filipović, na Saboru HDZ-a BiH koji je održan 6. svibnja izabrani ste za dopredsjednicu stranke. Još ranije je rukovodstvo HDZ-a najavilo da će na nekim vodećom pozicijama u institucijama na svim razinama vlasti prednost dati ženama. Borjana Krišto je na čelu Vijeća ministara, Lidija Bradara je predsjednica Federacije BiH, a najavljuje se da će i predsjednica Vlade HNŽ biti žena. Jesu li žene političarke sposobnije i spremnije na kompromis od svojih kolega?

– Čast mi je da sam izabrana za dopredsjednicu HDZ-a BiH, najsnažnije političke stranke hrvatskoga naroda u BiH. U vodstvo stranke su izabrane i Bradara, Krišto – predsjedateljica Vijeća ministara u kojemu je još jedna žena, ministrica Dubravka Bošnjak, pa da se tu zaustavim, premda bih mogla nabrojati mnoštvo sjajnih žena koje HDZ BiH ima.

To su sve žene koje su se izgradile u svojim profesionalnim i političkim karijerama i uvjerena sam kako su se sve one našle na tim funkcijama zbog sposobnosti i kvaliteta. Politika u BiH je i dalje, statistički gledano, dominantno muško zanimanje, pa odluka vodstva da još više da priliku ženama u politici je odlična. Što se tiče kompromisa i sposobnosti, ne bih to pojednostavljeno svodila na muško-žensko pitanje. Smatram da je potreba za kompromisima u našoj političkoj stvarnosti iznimna, te da svi moramo imati to kao prioritet u političkom djelovanju.

Odlukom rukovodstva stranke izabrani ste u tim čiji je zadatak da u narednih šest mjeseci završi izmjene Izbornog zakona BiH. U timu ste zajedno sa Sredojem Novićem iz SNSD-a i Nerinom Dizdarom iz SDP-a BiH? Kada ćete početi s radom i kakva su očekivanja?

– Pitanje Izbornog zakona godinama opterećuje političke odnose u BiH. Izmjene Izbornog zakona u roku koji ste spomenuli dio su i koalicijskog dogovora kojim su sve stranke sudionice jasno iskazale opredijeljenost da se ovim pitanjem bavimo, što držim pozitivnim razvojem na ovom važnom koraku za BiH. Imajući to na umu, ljudi imenovani u tim imaju obvezu u što skorijem razdoblju odrediti vremenski okvir, dinamiku rada i prioritete za izmjene Izbornog zakona, što zahtijeva da tim počne raditi odmah. Ovaj proces ne počinje s nama i u raznim oblicima traje već dulje vrijeme, gdje su bili uključeni brojni politički akteri, što podrazumijeva određeno naslijeđe kojega trebamo biti svjesni. Kada tome dodate dosadašnja iskustva, prema kojima je pokušaj dogovora o izbornoj reformi često svjesno kompromitiran u javnosti stvarajući negativno ozračje zbog potrebe određenog političkog trenutka i nečijeg stranačkog interesa, posebno u Sarajevu, onda je jasno da to nije lagan zadatak. Unatoč tome, vjerujem kako postoji politička zrelost stranaka u vlasti, koje razumiju da bi postizanje dogovora imalo trajni, stabilizirajući učinak na političke odnose.

Da li je HDZ BiH za ukidanje PDV-a na doniranu hranu i zbog čega po Vašem mišljenju nema sličnih ideja od svih stranaka koje čine vlast, s ciljem olakšavanja života građana? Da li je to nedostatak ideja, znanja, iskustva…..?

– Mi iz Kluba zastupnika HDZ-a BiH godinama zagovaramo stav da izmjene i dopune sistemskih zakona, kakav je i Zakon o porezu na dodanu vrijednost, trebaju dolaziti iz Vijeća ministara, iz razloga što zastupnici i zastupnice prije svoje prosudbe podržavaju li neki zakon ili ne, moraju imati sva mišljenja i suglasnosti nadležnih tijela i institucija. Intervencije u poreske sustave su osjetljivo pitanje, kojemu se treba oprezno pristupiti, s obzirom na to da uvijek imaju dalekosežne posljedice na fiskalne i proračunske politike. Zbog toga nije razborito u njih intervenirati bez da se sagledaju sve moguće implikacije takvih intervencija. Prijedlog s kojim smo bili upoznati, prije svega od Fondacije Mozaik, a onda i od dijela zastupnika koji su ga formalno i predložili, naišao je na odobravanje od Uprave za neizravno oporezivanje, što je potvrdilo stav da je primjereno razrađen kako bi ispunio svrhu i omogućio da se što više hrane može donirati. Postoje i opravdane sumnje da bi u praksi ovaj zakon mogao biti zlouporabljen u različite svrhe, što se mora spriječiti. Vodeći se izrečenim, u Klubu HDZ-a BiH nismo imali dvojbe podržati ovakav zakon.

Željana Zovko nedavno je ukazala na činjenicu da je naša zemlja malo posla uradila u povlačenju sredstava iz IPA fondova, istakavši kako je jedan od razloga tome i politika koju vodi Milorad Dodik, zbog koje su blokirani projekti u RS-u. Kako popraviti stanje?

– Nedovoljna iskorištenost sredstava iz IPA fondova i problemi koji se pojavljuju u tom procesu pojednostavljeno bi bilo adresirati jednoj osobi ili jednoj politici.

Procesi vezani za IPA fondove su kompleksni, ali vjerujem da postoji prostora za sve političke aktere koji nisu uložili maksimalni trud, da se sve ono što je dogovoreno u prethodnim mandatima operacionalizira do kraja. Na primjer, tu mislim i na mehanizam koordinacije. Stanje se može popraviti upravo oživljavanjem mehanizma koordinacije i kompromisima oko tehničkih pitanja koja se tiču fondova EU.

Društvene mreže su u proteklim danima bile preplavljene fotografijama maturanata iz svih dijelova BiH. No, ono što posebno zapinje za oko su slike sa kojih se šalju nacionalističke poruke, entitet RS se predstavlja kao država… Čemu se možemo nadati u državi u kojoj se buduće generacije diče djelima ratnih zločinaca i ko je u sistemu zakazao pa su omladini dato najvažnije vrijednosti?

– Pitanja bliske prošlosti su teška pitanja u BiH koja još opterećuju našu svakodnevnicu. Možda nije popularno to reći, ali priznajmo da nije rijetko da se prema osobama, događajima i datumima iz prošlosti odnosimo različito. Ono što je obveza svih nas jeste pokazivati sućut prema svim žrtvama. Mislim da ne postoji sustav koji može donijeti neko rješenje preko noći ili u kratkom roku.

- Oglas 2 -
spot_img