Cijena električne energije značajno je porasla u brojnim europskim zemljama, ali kada usporedimo cijenu struje u BiH s onima u bilo kojoj zemlji iz EU-a, daleko je najjeftinija.
Cijena električne energije u BiH privlači pozornost zato što je jedna od najnižih u Europi, ali zbog nižeg životnog standarda građana naše zemlje to i nije tako velika prednost. Loša ekonomska situacija, niska primanja i općenito nizak životni standard građana čine da ta povoljnost ima slab utjecaj, piše Večernji list BiH.
Europska statistika
Električna energija koju plaćaju kućanstva u BiH jedna je od najjeftinijih u regiji, ali i cijeloj Europi, pokazuju podaci Eurostata. Prema ovoj agenciji, u prvoj polovini 2023. godine najjeftinija električna energija u regiji bila je na Kosovu, gdje su kućanstva kilovatsat plaćala 0,067 eura. U Turskoj je cijena bila 0,084 eura za jedan kilovatsat, u BiH 0,087 eura, u Srbiji 0,096 eura, a u Crnoj Gori 0,096 eura. Najskuplja el. energija bila je u S. Makedoniji, gdje je iznosila 10,50 eura za 100 kilovatsati, dok je u Albaniji koštala nešto manje – 10,10 eura, piše Indikator.
U Sjevernoj Makedoniji je u tijeku vladin javni poziv za izbor univerzalnog opskrbljivača električnom energijom za kućanstva i male potrošače za sljedećih pet godina. Do sada su austrijska tvrtka EVN Home, grčki EDS i nekoliko drugih kompanija najavili sudjelovanje na dražbi, prenose makedonski mediji. Troškovi električne energije i plina, koji su doživjeli nagli porast nakon ruske invazije na Ukrajinu, sada su stabilni u Europi. U prvoj polovini 2023. prosječne cijene električne energije za kućanstva, uključujući sve poreze u EU, porasle su s 25,30 eura na 28,90 eura za 100 kWh u usporedbi s istim razdobljem 2022. godine.
Promatrajući postotke promjena iz godine u godinu, cijene električne energije u EU porasle su za 14,5% u prvoj polovini 2023., a cijene plina za 37,9%. Te su brojke niže od druge polovine 2022., kada su postotne promjene u odnosu na prethodnu godinu dosegnule svoj vrhunac. U prvoj polovini 2023. cijene el. energije, uključujući poreze za potrošače u kućanstvima u Europskom gospodarskom prostoru (EEA), kretale su se od 11,40 eura za 100 kWh u Bugarskoj do 47,50 eura za 100 kWh u Nizozemskoj. Nakon Nizozemske slijede Belgija (43,50 eura), Rumunjska (42 eura) i Njemačka (41,30 eura). Cijene el. energije bile su više u devet država članica EU-a od prosjeka EU-a.
Veći porezi
Kada se uključe i zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, najjeftiniju struju bilježi Turska s 8,40 eura za 100 kWh. Šest zemalja koje su na dnu bile su sve kandidatkinje za članstvo u EU, a cijene među njima malo su varirale. U prvoj polovini 2023. Nizozemska je imala najviše cijene struje i plina u EU. Struja je poskupjela u gotovo svim zemljama EU-a. Cijene za kućanstva porasle su u 22 zemlje EU-a u prvoj polovini 2023. u usporedbi s prvom polovinom 2022.
Zašto su cijene el. energije u Nizozemskoj skočile gotovo 1000%? Nizozemska je zabilježila najveći godišnji porast cijena el. energije po milji zemlje – od 953%. Prema Eurostatu, ovaj izniman porast povezan je s nekoliko čimbenika, ne samo da su 2023. ukinute mjere poreznih olakšica iz 2022. nego su se u isto vrijeme udvostručili porezi na el. energiju za kućanstva. Nakon Nizozemske slijede Litva (88%), Rumunjska (77%) i Latvija (74%). S druge strane, cijene el. energije pale su u pet država članica EU-a, pri čemu je Španjolska zabilježila značajan pad od 41%, a slijedi je Danska sa 16%.
