Bosna i Hercegovina je lani zabilježila pad izvoza meda. Tek 6,9 tona je izvezeno, u vrijednosti od oko 240.000 KM. U odnosu na godinu ranije izvoz je količinski manji za petinu, a a vrijednosno za više od 44 posto. Manje se i uvozilo, ali su iznosi onog koji stiže na bh. tržište i dalje daleko veće. Tako je prošle godine uvezeno meda za 3,5 miliona maraka, odnosno 468.851 kilograma, a stizao je iz Hrvatske, Turske, Srbije, Sjeverne Makedonije pa i Novog Zelanda.
Ukupan promet vanjskotrgovinske razmjene meda u 2023. godini iznosio je oko 4 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 0,06%. Ovi podaci pokazuju da su neophodna veća ulaganja u bh. pčelarstvo, ali i zaštita samih proizvođača.
Dodatna podrška u FBiH
Federacija BiH je programom poticaja za 2024. predvidjela dodatnu novčanu podršku za pčelare.
U okviru modela podrške proizvodnjama predviđeno je da se podrže klijenti koji mogu da ostvare pravo na novčanu podršku za pčelarsku proizvodnju, za košnice pčela i uzgoj pčelinjih zajednica, na način da ostvaruju pravo na poticaje za minimalno 20, a maksimalno 500 pčelinjih zajednica, piše Pcela.ba, platforma za promociju domaćeg pčelarstva i prodaju meda.
Pčelarima je ove godine omogućeno da ostvare i dodatnu novčanu podršku od 10 KM po košnici uz uvjet da prodaju minimalno 3 kilograma meda po košnici. Podsjetimo, Nacrtom je bio planiran iznos od 5 KM.
Ukupno je predviđeno da pčelari u Federaciji BiH mogu ostvariti podrške u iznosu od čak 3 miliona KM, od čega 20 KM po košnici za pravna lica i 15 KM po košnici za fizička lica.
