U Hercegovačko-neretvanskoj županiji HDZ BiH, kao pobjednička stranka sa svojih 11 mandata u županijskoj Skupštini, vodi pregovore kojima želi skupiti potrebnu većinu, a koja u slučaju ove županije znači 20 od ukupno 30 zastupnika u zakonodavnom tijelu županije
Ustroj vlasti u dvjema preostalim županijama u Federaciji koje nemaju novu vlast – Hercegovačko-neretvanskoj i Hercegbosanskoj, trenutačno je u procesu pregovaranja više političkih aktera koji za cilj imaju definiranje potrebnih većina u skupštinama, no u oba slučaja okosnicu vlasti imat će stranke s hrvatskim predznakom, piše Večernji list BiH.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji HDZ BiH, kao pobjednička stranka sa svojih 11 mandata u županijskoj Skupštini, vodi pregovore kojima želi skupiti potrebnu većinu, a koja u slučaju ove županije znači 20 od ukupno 30 zastupnika u zakonodavnom tijelu županije. Put do ostvarenja toga cilja moguće je prijeći na više načina, a posljednje informacije govorile su kako bi većinu činili HDZ BiH, HRS, SDP i NiP, koji imaju dovoljan broj ruku. No, prvenstveno “zahvaljujući” potresima na bošnjačkoj političkoj sceni, kao i pritiscima kojima je bio izložen blok oko SDP-a, na konkretnije zaključke javnost će morati pričekati još malo. Hrvatskoj strani u kontekstu ustroja nove vlasti na prvom je mjestu potreba osiguranja maksimalne protočnosti na relaciji Vlada – Skupština, a što bi bio jamac za brzo i učinkovito usvajanje odluka, zakona i drugih materijala kojima bi se rješavali životni problemi u županiji.
Dogovor
Istodobno, situacija u Hercegbosanskoj županiji takva je da traži unutarhrvatski dogovor, a posljedica je to činjenice da su nakon izbora HDZ BiH i HNP osvojili po pet, a HDZ 1990. četiri zastupnika u Skupštini. S obzirom na to da dio vlasti trebaju biti i bošnjačke i srpske stranke, jasno je kako bi idealna situacija bila postizanje dogovora HDZ-a BiH, HNP-a i HDZ-a 1990., a koji bi svojim čvrstim savezom osigurali političku stabilnost te pripremili županiju na provedbu niza reformi koje će se u bliskoj budućnosti od nje tražiti.
U oba slučaja, politička stabilnost svakako je ključni preduvjet koji treba gledati i u kontekstu europskog puta zemlje. Naime, poznato je kako županije imaju značajnu ulogu u tematskim područjima isključive ili podijeljene nadležnosti, što je prepoznato i kroz Mehanizam koordinacije, a rad na reformskim procesima svakako će tražiti što stabilniju i čvršću većinu. Paralelno s tim, od osobitog je značaja imati stabilnost u vladama i skupštinama s obzirom na brojne prilike koje se otvaraju u pogledu korištenja novca iz europskih fondova, konkretno IPA III mehanizma koji traži zrelost i koordinaciju u kontekstu predloženih projekata, a čega ne može biti bez unutarnje političke stabilnosti.
U nekim pak jedinicama lokalne samouprave politička situacija ispunjena je prijeporima predstavnika političkih stranaka zastupljenih u skupštinama. Primjer je općina Banovići u kojoj je zbog političkih previranja morala intervenirati i policija.
Reakcije
Mediji pišu kako su neredi izbili između podržavatelja načelnika Banovića Bege Gutića iz Stranke demokratske akcije (SDA) i 14 vijećnika nove većine u Općinskom vijeću, koje predvodi Pokret demokratske akcije (PDA). Nova većina u Općinskom vijeću Banovići, koju predvodi PDA Mirsada Kukića, na sjednici održanoj 6. srpnja usvojila je inicijativu o pokretanju postupka opoziva načelnika općine Bege Gutića. Tada je usvojena i odluka o raspisivanju referenduma na kojem će se građani Banovića izjasniti o opozivu načelnika 5. kolovoza. Međutim, Gutić pritom ističe kako nisu ispoštovane procedure prilikom pokretanja opoziva.
– Nezakonite odluke nećemo podržati. Oni neće ući u općinsko tijelo uprave na ovakav način – kazao je. Jučer je dvoje zastupnika SDA zatražilo i sazivanje izvanredne sjednice Skupštine Tuzlanske županije zbog događanja pred zgradom Općine, a tijekom dana nastavile su se reakcije predstavnika obaju političkih blokova.
