I uz dnevnice od 50 do 100 KM, berača voća sve je manje

Povezane vijesti

VIDEO| Ministar Bačić u Vitezu, ministarstvo s 2,5 milijuna eura podržalo 119 projekata u BiH

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske...

Bošković o plinovodu: Ovo nije pravac kojim se gradi BiH

Dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, Mladen Bošković, rekao...

Ministarstvo gospodarstva HNŽ objavilo Javni poziv za subvencije poduzećima i poduzetnicima

Ministarstvo gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije objavilo je Javni poziv za...

HNŽ: Popis korisnika županijske potpore za biljnu proizvodnju povrća na otvorenom i plasteniku

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-K donio je odluke...

Podijelite vijest

Poljoprivrednike i ove godine muči dugogodišnji problem, a on se ogleda u kroničnom nedostatku radne snage – konkretno berača koji trebaju iznijeti proces berbe onoga trenutka kada voće sazre.

Podatak kako će otkupna cijena maline u Federaciji BiH biti između sedam i osam maraka unosi optimizam u domaću poljoprivrednu proizvodnju, a kada se tomu doda i očekivanje kako će biti relativno dobar urod ovoga, ali i drugih sorta voća, može se izvući zaključak kako će na tržištu biti dovoljno hrane za sve potrebe, piše Večernji list BiH.

- Oglas-

No, poljoprivrednike i ove godine muči dugogodišnji problem, a on se ogleda u kroničnom nedostatku radne snage – konkretno berača koji trebaju iznijeti proces berbe onoga trenutka kada voće sazre. Na mukama su brojni poljoprivrednici koji su prisiljeni smanjivati zasade, svjesni kako će doći u problem s radnom snagom, a koja je zbog različitih razloga napustila Bosnu i Hercegovinu.

Potraga za radnicima

Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH za naš list kaže kako su sretni oni koji uspiju pronaći radnika za berbu koji će pristati na dnevnicu od 50 maraka, a kada se pritom uračunaju i troškovi od hrane i piće, dolazi se do situacije u kojoj se dnevnica kreće bliže iznosu od 100 maraka. U konačnici situacija je takva da se radnici moraju tražiti “lupom”.

U RS-u slično stanje – ne pomaže mnogo ni podizanje dnevnica.

Predsjednik Saveza udruge poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković za Večernji list ističe kako se suočavaju s nedostatkom radne snage, a poglavito zbog činjenice da imaju velike površine pod voćem i povrćem, što znači da su potrebni značajni ljudski resursi. Posljedica je to situacije u kojoj je veliki broj mladih ljudi napustio BiH, a Marinković dodaje kako se sustavno treba uhvatiti ukoštac s ovim problemom. Dodaje i kako je vidljivo da ni uz povećanje iznosa dnevnice nema dovoljno radnika, a to je posebice izraženo u voćarskoj djelatnosti.

Slična situacija dogodila se i početkom ovoga proljeća kada se upozoravalo da je, unatoč nikada višim dnevnicama, i dalje postojao problem s radnicima, a posebice onima koji su kvalificirani za neke specifične poljoprivredne radove. Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruge voćara RS-a, kazao je za Nezavisne novine u vrijeme sezone orezivanja voća kako imaju problem s nedostatkom kvalificirane radne snage, koja treba znati raditi taj posao. Govoreći pak tada o procesu ukidanja viškova plodova potvrdio je kako je jako teško naći radnike i uz dnevnice od 50 maraka.

Mladen Marjanović, predsjednik Udruge voćara u Prijedoru za Faktor ja pak nedavno podsjetio kako ljudi napuštaju BiH te kako je to problem za domaće voćare. –

U Prijedoru više nema maline. Prije nekoliko godina bila je velika proizvodnja, dok je bilo ljudi, sada ih više nema, pa smo i mi odustali od proizvodnje malina – upozorio je Marjanović. Potvrdio je kako se dnevnica berača voća kreće se od 50 maraka pa naviše, a pritom cijena ovisi i o vrsti voća koje se bere, pri čemu maksimalna dnevnica može ići i do 100 maraka.

Kronični nedostatak radne snage kao posljedicu ima situaciju u kojoj se smanjuju nasadi povrća i voća, isto se bere praktički u obiteljskom aranžmanu, a sve zajedno prijeti održivosti gazdinstava koja bi trebala biti nositelji poljoprivrednog rasta. Država, odnosno njezine razine vlasti, trebale bi se što prije uhvatiti ukoštac s problematikom u poljoprivrednom sektoru koji zbog svih okolnosti u okruženju mora postati jedan od vodećih ekonomskih pravaca razvoja.

Važnost mjera

Optimizam ipak unose neke od mjera kojima entiteti nastoje olakšati proces proizvodnje, povećavajući, između ostaloga, i iznose poticaj, a isto bi trebalo nastaviti provoditi i u bliskoj budućnosti. Poglavito se to odnosi na jačanje investicijskih kapaciteta, kao i podizanje tehničko-tehnoloških kapaciteta za proizvodnju hrane.

- Oglas 2 -
spot_img