Usporedbom s ranijim razdobljima vidljiv je rast, a ilustrativan je podatak kako je on za 72,1 posto veći nego u prvom tromjesečju prošle godine, kada je izvoz iznosio 233,6 mil. KM
Energetska kriza, poremećeni lanci opskrbe, kao i rast cijena svih vrsta proizvoda, ali i usluga, uvjetuju novu stvarnost u kojoj će BiH morati pokušati iskoristiti određene komparativne prednosti kojima bi se mogla pozicionirati i na međunarodnim tržištima, piše Večernji list BiH. Jedan od segmenata koji pokazuje poseban rast izvoza je i onaj električne energije, a podaci iz prvog tromjesečja ove godine upućuju na zaključak kako bi 2022. mogla biti rekordna kada je u pitanju izvozno orijentirani sektor.
Naime, izvoz električne energije u prvom tromjesečju ove godine dosegnuo je iznos od 406 milijuna KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, izvješćuje indikator.ba.
Porast
Usporedbom s ranijim razdobljima vidljiv je znatan rast, a ilustrativan je podatak kako je on za 72,1 posto veći nego u prvom tromjesečju prošle godine, kada je izvoz iznosio 233,6 milijuna KM. Večernji list već je ranije pisao kako BiH ima potencijal za povećanje obujma proizvodnje u nizu ekonomskih segmenata, počevši od energetike, odnosno električne energije, pa do drva za ogrjev, ali i svih drugih potreba u kućanstvima. Analiza vanjskotrgovinske razmjene BiH za proteklu godinu pokazala je kako je iz BiH izvezeno električne energije u vrijednosti od 830,04 milijuna maraka, a što je znatan rast u odnosu na 2020., kada je taj iznos bio 497,19 milijuna maraka. Energetski potencijal BiH, a posebice iz vodnih izvora, ali i u kontekstu energije dobivene iz vjetra i sunca, prepoznatljiva je prednost BiH kojom se može nametnuti na regionalnom tržištu. Kada se pogledaju rezultati za ranije godine, ovaj iznos od 830 milijuna maraka dodatno dobiva na značaju. Primjerice, u pretkriznoj 2019. godini izvoz električne energije iznosio je 574,8 milijuna maraka.
S druge strane, ono što je jasno je činjenica da Bosna i Hercegovina, nesumnjivo, mora početi s dekarbonizacijom, a pritom se očekuje kako će energetska tranzicija osigurati pristupačnu i sigurnu energiju, pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i osigurati čist zrak te povećati ekonomsku konkurentnost BiH u svijetu koji se ubrzano mijenja.
Šef Izaslanstva EU-a u BiH veleposlanik Johann Sattler nedavno je to ilustrirao podatkom kako je za proizvodnju jednog eura BDP-a u BiH potrebno gotovo četiri puta više energije u odnosu na prosjek u Europskoj uniji.
Obnovljivi izvori
Poručio je pritom kako bi, zahvaljujući zemljopisnom položaju i prirodnim resursima, Bosna i Hercegovini u cijelosti mogla počivati na obnovljivoj energiji sunca, vode i vjetra. Štoviše, i dalje bi mogla biti neto izvoznik čiste energije. – Ovo je konkretna vizija oko koje bi se svi akteri mogli ujediniti – naglasio je Sattler.
Unutar BiH niz je pozitivnih primjera koji jasno upućuju na okrenutost prema obnovljivim izvorima energije. Elektroprivreda HZ HB je, primjerice, prva izgradila jednu vjetroelektranu u BiH (Mesihovina), a time je najavila i svojevrsnu tehnološku promjenu u kontekstu proizvodnje električne energije. Prelazak na čišću energiju bitan je kada se promatra iz kuta proizvodnje, a osobito zbog novih pravila Europske unije koja će se izravno vezati uz izvozno orijentirani sektor u BiH. Riječ je o posebnom porezu na dekarbonizaciju, a što u prijevodu znači da će onaj uvoznik iz EU-a koji kupuje robu koja nije proizvedena zelenom energijom plaćati dodatne troškove.
