Cijena megavatsata električne energije koju plaćaju građani u BiH iznosi 57 eura, dok je trenutačna cijena na tržištu iznad 700 eura, što stvara veliki nerazmjer te gubitke elektroprivreda.
Nerealno su niske cijene električne energije koje trenutačno plaćaju građani Bosne i Hercegovine i zemalja zapadnoga Bakana te bi se samo državnim intervencijama i zabranama izvoza moglo donekle održati sadašnje stanje svojevrsnog staklenog zvona s kojim se održava socijalno stanje građana, ali i stabilnost ovoga dijela svijeta, piše Večernji list BiH.
Vlada kontrolira
Naime, trenutačne cijene koje plaćaju zemlje Europske unije čak su deset do dvanaest puta veće nego što se fakture isporučuju korisnicima triju elektroprivreda u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to je li u pitanju EP Hrvatske zajednice Herceg Bosne, EP BiH te Elektroprivreda Republike Srpske.
Tijekom jučerašnjeg dana građanima se isporučivala energija po 57 eura po megavatsatu (mWh), dok je istodobno kupovna cijena bila iznad 700 eura. Radi usporedbe, mostarska kompanija Aluminij je prije tri godine prestala s radom, a godinama je plaćala cijenu između 70 i 80 eura te akumulirala goleme gubitke. Cijena mWh na slobodnom tržištu kao što je to u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosila je 605,18 eura, a u Irskoj čak 100 eura niže.
Najviša cijena električne energije u Europi trenutačno je u Austriji koja plaća 764 eura po megavatsatu, a slijede Hrvatska, Italija, Malta, Rumunjska, Mađarska. Najniže cijene u Europi imaju Portugal i Španjolska te Turska i Poljska koje se kreću u cjenovnom rangu između 180 i 240 eura po megavatsatu. S obzirom na hidrološki lošu godinu, u najtežoj se poziciji našla Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne koja mora uvoziti značajne količine električne energije.
Sadašnju cijenu održava svojom odlukom Federacije BiH koja je donijela izmjene koje su potvrdili i u Parlamentu Federacije kroz izmjenu i dopunu Zakona o električnoj energiji Federacije BiH. Time je Vladi FBiH dana mogućnost ograničavanja cijene električne energije ako dođe do poremećaja na tržištu. Pozdravili su to građani, ali i kompanije koje, kako su to najavili u javnom istupu, ocijenili kako je prihvatljivo jedino da električna energija za gospodarstvo poskupi maksimalno 20 posto.
No, i u tim okolnostima postoje i one kompanije kojima će povećanje cijene električne energije stvoriti probleme u daljnjem poslovanju. Bez obzira na to što građani u BiH plaćaju među najnižima račune za struju u Europi, s obzirom na njihov standard, to snažno opterećuje kućne proračune. Posebno će ovaj problem biti izražen u zimskim mjesecima kada se troše daleko veće količine električne energije.
Posebice jer se veliki broj građana nakon ukidanja sustava centralnog grijanja prebacio na zagrijavanje prostora s klima-uređajima koji su se pokazali kao najštedljiviji. Izračuni koji su urađeni govorili su kako je korištenje klima-uređaja jeftinije čak i od drva ili ugljena – naravno, kada se radi o kućanstvima koja kupuju drva, a ne koriste ona drva koja su posjekli u svom vlasništvu. U BiH još ne postoji jedinstven pristup kako pomoći građanima i gospodarstvu u vezi s poremećajima vezanim uz povećanje cijene električne energije.
Alternativa
Europska komisija odlučila je pripremiti žurne interventne mjere za nižu cijenu struje tako što će se ići i u strukturnu reformu tržišta električne energije u EU jer sada cijena struje ovisi o cijeni najskupljeg elementa koji se upotrebljava u njezinoj proizvodnji, a trenutačno je to plin. Isti problem ukrajinske krize muči i BiH jer je trenutačna cijena električne energije premašila 700 eura po megavatu dok je prije godinu i pol dana bila ispod 100 eura.
EP HZ HB koja ima problema sa sušnom godinom odlučila je motivirati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, a to je prije svega sunce. Procjene govore da bi EP HZ HB bio u stanju samo s dva posto pokrivenog teritorija sa solarnim panelima zadovoljiti sadašnje potrebe za električnom energijom.
